Turistički resursi Općine Stari Grad
Kulturno – historijsko naslijeđe
Kulturno – historijsko naslijeđe Starog Grada najprepoznatljiviji je i najvrijedniji dio sačuvane kulture, tradicije i ljudskog neimarstva kroz vijekove na ovom području. Nezaobilazne su jedinstvene vrijednosti mnogobrojnih objekata, spomenika u cjelosti, ali sa svojom snagom, ljepotom i originalnošću uvijek su isticani vjerski objekti sve četiri vjerske konfesije (Islam, Katoličanstvo, Pravoslavlje i Judaizam).
Nebrojeni su objekti materijalnne kulture: tvrđave, zidine, sahat- kule, kapije, stećci, ćuprije-mostovi, ambijentalna arhitektura, kulturno– obrazovne institucije, hanovi, bezistani, hamami, česme (šadrvani), hoteli i ugostiteljski objekti, zatim stari zanati - esnafi i mnogi drugi.
Islamski vjerski objekti:
• Careva džamija
• Gazi Husrev-begova džamija (Prvi islamski objekat u svijetu koji je elektrificiran 1898. godine.)
• Džamija Muslihudina Čekrekčije
• Ferhadija džamija
• Džamija Havadže Duraka – Baščaršijska
• Vekil-harčova džamija ili Hadžijska
• Bijela džamija
• Sinanova tekija
• Kuršumli medresa
Katolički vjerski objekti:
Katedrala
Franjevački samostan i crkva Sv. Ante Padovanskog
Crkva Sv. Ćirila i Metoda sa sjemeništem
Pravoslavni vjerski objekti:
Stara pravoslavna crkva Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila
Saborna crkva
Jevrejski vjerski objekti:
• Stari hram
• Aškenaska sinagoga
hanovi i karavan saraji
Morića hanGazi Husrev – begov tašlihan (ostaci)
Skender – pašin karavan – Saraj
Kemal – begov karavan – Saraj
Hadži Beširov, Pehlivanov i Despića han ...
Gazi Husrev – begov hamam
Firuz – begov hamam (ostaci)
.....
Bezistani
Gazi Husrev – begov bezistan («Dugi bezistan»)
Brusa bezistan
.....
-
Sahat – kula
-
Daire
-
Gazi Husrev – begova biblioteka
Mostovi
Kozja ćuprija
Šeher – Ćehajina ćuprija
Drveni most na Bentbaši
Stari Drvenija most
Carev most
Latinska ćuprija
Ćumurija most
Drvenija most
.....
Stambeni objektI
kuća Alije Đerzaleza
Svrzina kuća
Despića kuća
Javni objekti
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
-
Kulturno – ekonomsko naslijeđe: Stara banja i Elektrana na Hridu
-
Značajne ličnosti i njihova djela: od Isa – bega Isakovića, osnivača Sarajeva, pa do današnjih dana.....
Prirodno nasljeđe
Vode
I vode Starog grada, mada nisu obilne u tokovima rijeka, jezera ili slično, zaslužuju mnogo veću pažnju nego što ime se pridaje.
Najveća je rijeka Miljacka koja nastaje od dva potoka i to od Paljevske Miljacke ili Paoštice i Mokranske Miljacke ili Mokrančice. Ti se potoci sjedinjuju nedaleko Sarajeva ispod ruševina Hodidjeda (danas Bijela Tabija) i teku pod imenom Miljacke kroz Sarajevo u prostrano sarajevsko polje. Tu se umiljato spušta zavojima u rijeku Bosnu, blizu Reljeva.
Rijeka Miljacka u svoje korito na području Starog grada prima bistre, izvorske rijeke Moščanicu i Lapišnicu. Osobito je krasna dolina Moščanice, od njenih izvora pa do ušća, u kanjonu kod Darive i u blizini nadaleko znamenite «Kozje ćuprije».
Ovim vodotocima treba pridružiti bezbrojne izvore pitkih voda od kojih je najatraktivniji Crnelj (Donje Biosko).
Sarajevo je od najstarijih vremena poznato po brojnim česmama i šadrvanima pa neznani pjesnik – pisac zapisa: «... u Dženetu postoje četiri izvora bistrih voda a sarajevski Vratnik sa Starom čaršijom ima ih preko hiljadu ...».
Najveća vodena atrakcija i vrijednost ipak je vodopad Skakavac, zelenkaste boje, koji se nalazi na granici općina Centar i Stari grad. Vodopad Skakavac postaje od dva potoka. Oni su dio Babina potoka koji izvire ispod Vranj planine (1800 mnm) spuštajući se u dolinu pod imenom Vogošća gdje se i ulijeva u Bosnu. Vodopad Skakavac pada sa stijene visoke 98 metara (u Bukovik planini) i nalazi se na nadmorskoj visini 1183 metara.
Planine-zemljište
Među najatraktivnije planine grada Sarajeva i njegovog okruženja, uz Igman, Bjelašnicu i Treskavicu, spadaju Trebević, Crepoljsko i Bukovik, koji pripadaju Starom gradu.
Kao velika potreba i realnost pojavljuju se inicijative za formiranje parkova prirode, arboretuma te zaštićenih planinskih područja. Posebnu pažnju zaslužuju međunardone inicijative oko formiranja Geo – parkova i Parkova mira koji pretpostavljaju mogućnost uključivanja i pojedinih sarajevskih područja.
Planinski prostori općine Stari grad dragocjeni su prirordni resursi jer omogućavaju korištenje ruralnog prostora u prepoznatljive ekonomske razvojne programe u oblasti rekreativnog turizma, šumarstva, te lovnog turizma.
Kako se u Planinarskom savezu BiH predviđa održavanje naučnog simpozija sa temom Zaštita planina u BiH i održivi razvoj, to stručnjaci sa područja Starog grada trebaju dati svoj doprinos ovom naučnom skupu.
Pogotovo se to odnosi na potrebu pružanja pune podrške ustanovljenju BOSANSKO – HERCEGOVAČKOG FORUMA PLANINA koji bi okupio stručnjake raznih profila s ciljem da se planinskim područjima upravlja i to znalački, uz predhodne ozbiljne stručne projekte i programe.
Vangradsko zelenilo predstavljaju park šume, urbane šume i zeleni pojasevi oko grada. Zeleni pojas oko Sarajeva predstavlja najveći rekreativni kapital grada i njemu treba posvetiti najveću pažnju. Njega čine padine Obhodže, Zmajevca, Bakija, Sedrenika, Grdonja, Huma, Žuči, istočne i sjeveroistočne padine Igmana, Mojmilo i sjeverne padine Trebevića. Sarajevo je od davnina bilo «vrtni grad» i imalo je «vrtove kao u Padovi» (K. Zeno) i «rajske vrtove» (E. Ćelebi).
Samo ljudi čistih duša mogu i da stvaraju čisto, zdravo i lijepo planinsko životno okruženje. Zato je izuzetno važno da se uporedo sa razvojem i očuvanjem ovih prostora, kao turističkog resursa, razvija i ljubav i poštovanje prema prirodi od najmlađeg uzrasta.
Mogućnost korištenja planinskih resursa je višestruka. Pored razvoja lovnog turizma najvažnije mjesto zaslužuje planinarenje te zimski sportovi – Donje Biosko, Trebević, Barice.
Na kraju, planine su uvijek bile izvor zdravlja i života, jer, pored ostalog, u sebi skrivaju nebrojene vrijednosti šumskih plodova i ljekovitog bilja koje također treba višestruko koristiti u turističkoj ponudi i njenom plasmanu u budućnosti.
Atrakcije i atraktivnosti
Kako u formiranju turističkog proizvoda izuzetno značajno mjesto zauzimaju oni resursi koji se mogu svrstati u red prepoznatljivih atrakcija to im se u poimanju turističkog proizvoda i treba posveiti posebna pažnja.
Ovdje se navode se neki od najznačajnijih, bilo da već postoje i nalaze se u funkciji ili se predlaže njihova izgradnja, organizacija ili formiranje. To su:
Vodopad Skakavac
Kazandžiluk
Babin zub (prirodna alpinistička stijena)
Žičara za Trebević
Kozja ćuprija
Vrelo Moščanice
Bijela Tabija
Mostovi na Miljacki
Baščaršijski trgovi
Sebilj sa golubovima
Inat kuća
Aščinice – ćevapdžinice
Infrastruktura
Posebno treba istaći poteškoću saobraćajnog povezivanja sa budućim mikrolokalitetom Jajce – kasarna kao i Bijelom Tabijom zbog uskih i strmih uličica, pa će trebati tražiti i alternativna rješenja. Jedan od prijedloga je i žičara Bentbaša – Jajce – kasarna.
Sama turistička destinacija Olimpijski grad Sarajevo, pored postojećih saobraćajnih tokova iz svih pravaca, dobit će i novim međunarodnim koridorom K-5 kvalitetnu vezu sa Srednjom Evropom, a preko Italije sa Sredozemljem. Eventualnom izgradnjom Jonske magistrale, koja treba prolaziti južnim dijelom BiH, ostvarila bi se nova međunarodna saobraćajna veza. Sarajevo je veliki tranzitni centar željezničkog saobraćaja sa povoljnim vezama koje će se, zasigurno, ponovo uspostaviti. Elektrificirana željeznica Šamac – Sarajevo – Ploče, te veze prema Zagrebu i Srednjoj Evropi, Osijeku i Sjevernoj Evropi, Beogradu i Istoku, značajan su resurs za ovu destinaciju. Aerodrom Sarajevo, uz sve teškoće koje ima zbog povremenih magli u zimskom periodu, ostaje značajan infrastrukturni resurs koji će se sigurno i dalje razvijati, te predstavljati značajan međunarodni saobraćajni vazdušni koridor za dovođenje ciljanih gostiju (poslovni, kongresni, naučni, obrazovni, avanturistički, kulturni, zimsko – sportski i ... turizam). Posebno treba istaći potrebu kvalitetnog rješavanja kanalizacije i vodovoda na području urbanog dijela grada i naseljenih mjesta u ruralu (u izgradnji 7 km kanalizacije do Faletića).
Ostali resursi
Ostali direktni turistički resursi koji predstavljaju integralni dio ukupne osnove za formiranje i plasman turističke ponude na području Starog grada su: turistički objekti, turističke agencije, turistički informativno – propagandni materijali, turistički kadrovi, turistička organizovanost mikro i makro destinacije, te sistem turističkog informisanja i komunikacije.
Humani resursi
Čovjek i vrijeme su najveći humani resursi. Prvom moraju biti dostupna znanja i vještine, a ekonomski značaj drugog ne smije se zanemariti.
Mogući modaliteti korištenja turističkih resursa Starog grada
Kako upravljati resursima danas i sutra? Kako ih koristiti? Do kuda ide granica usmjerenog i promišljenog i kada ona prerasta u haotičnost?
Sve su to važna pitanja koja se postavljaju kada se govori o najkvalitetnijim resursima. Uz sve dosadašnje aktivnosti oko privatizacije na općini Stari grad, trebalo razmisliti i o ovim idejama:
Razraditi sistem koncesija za određene resurse u duhu već postojećih zakona
Analizirati međunarodna iskustva u organizaciji i poslovanju «time sher» kompanija u pogledu razvoja zamjene i naizmjeničnog korištenja ili iznajmljivanja smještajnih kapaciteta i drugih sadržaja u raznim destinacijama
Istražiti mogućnosti formiranja poslovnih konzorcija ili drugih, primjerenih vremenu, poslovnih organizama za koordiniranje svih poslovnih, razvojnih i operativnih aktivnosti u pojedinim mikrolokalitetima ili na realizaciji pojedinih projekata
Okrupnjavanje i povezivanje pojedinih sadržaja može biti jedno od ciljanih poslovnih usmjerenja u politici općinskih organa i organa grada Sarajeva
Sistem potencijalnih zajedničkih ulaganja sa domaćim ili ino partnerima treba razvijati na principu većeg ekonomsko – ekološkog vrednovanja resursa koje, kao svoj udio, može usmjeriti općina Stari grad.
Razvojne ideje
Turistički mikrolokaliteti
Pristupajući turizmu Starog grada sa takvog stanovišta predložen je i razvoj 9 mikrolokaliteta u sastavu turističke destinacije Sarajevo – olimpijski grad, s ciljem ostvarenja mnogobrojnih pozitivnih efekata kao što su:
povećanje turističkih atraktivnosti destinacije i s time povezana veća posjećenost i veći prihodi od turizma,
rasprostranjenost turističkih aktivnosti na više mikrolokacija umjesto koncentracije samo na manji broj najatraktivnijih tačaka kao npr. Staro gradsko jezgro, ...
dizanje kvalitete turističkih posjetilaca a s time povećana i potrošnja i bolja briga o okolini od strane samih turista.
Takvom organizacijom nove turističke ponude Starog grada, ostvariti će se i drugi po-zitivni utjecaji u samom prostoru gdje se turistički promet bude obavljao, kao što su:
povećanje općeg kvaliteta života destinacije u cjelosti,
poticanje ulaganja u zaštitu i obnovu prirodne i kulturne baštine,
povećanje opće obrazovnog i kulturnog nivoa stanovništva,
podizanje svijesti o vrijednosti prostora u kojem se živi.
U tom smislu predlažu se slijedeći lokaliteti kao potencijalni prostori za formiranje, organizovanje i plasman turističke ponude - proizvoda:
SKAKAVAC
TURISTIČKO – REKREATIVNI CENTAR
VODOPAD 98 m VISINE (drugi u Evropi)
PLANINARSKI DOM «BUKOVIK»
(obnova i izgradnja)
PLANINARSKI DOM «PLANINAR»
ZIMSKI SPORTOVI – ŽIČARE
PLANINARSKE STAZE
«FOTO I KIST LOV» PRIRODE
EKSTRA PONUDA (jahanje, brdski biciklizam)
CILJANI IZLETI - EDUKACIJA
BARICE
RURALNI TURIZAM (15 – 20 kuća)
SKI LIFTOVI NA 920 mnm
ZDRAVA HRANA (med, mlijeko ...)
PLANINARSKE I REKREATIVNE STAZE
AVANTURIZAM
ŠUMSKI PLODOVI I LJEKOVITO BILJE
SUVENIRI, KUĆNA RADINOST
NOVA SAOBRAĆAJNICA U IZGRADNJI
PROPLANCI, PAŠNJACI, ...
DONJE BIOSKO
RURALNI TURIZAM (70 – 80 domaćinstava)
ZDRAVA HRANA (žitarice, voće, povrće, med i mlijeko)
AGRO – TURISTIČKI PARK
SOKOLARSKI CENTAR
BORAVAK U PRIRODI
PLANINARSKE STAZE
SPORTSKA REKREACIJA
FOTO LOV
JAHANJE
BICIKLIZAM
ŠUMSKI PLODOVI I LJEKOVITO BILJE
SUVENIRI, KUĆNA RADINOST
FALETIĆI / MOŠČANICA
VRELO MOŠČANICE
IZVOR CRNELJ (flaširanje vode)
VAZDUŠNA BANJA
PLANINARSKI DOM
PANSIONI
RURALNI TURIZAM
(turističke kuće – sobe)
EKO – KAMP MLADIH
ZDRAVA HRANA – široki izbor
SPORTSKA REKREACIJA I RIBOLOV
PLANINSKE I TURISTIČKE STAZE
AVANTURIZAM
ŠKOLA U PRIRODI
ŠUMSKI PLODOVI I LJEKOVITO BILJE
STARA GRADSKA JEZGRA
BAŠČARŠIJA
KAZANDŽIJSKA ULICA
ZLATARSKA ULICA
BRUSA I GAZIHUSREFBEGOV
BEZISTANSARAJEVSKA KATEDRALA
SVRZINA KUĆA
DESPIĆA KUĆA
MORIĆA HAN
STARI JEVREJSKI HRAM
STARA PRAVOSLAVNA CRKVA
ISLAMSKI TEOLOŠKI FAKULTET
AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BiH
BOŠNJAČKI INSTITUT
ALIPAŠINA DŽAMIJA
GRADSKA VJEĆNICA
KURŠUMLI MEDRESA
SAHAT KULA
SEBILJ
BAŠČARŠIJA – GASTRO
VRATNIK
JAJCE KASARNA
VRATNIČKI GRAD
BIJELA I ŽUTA TABIJA
VELIKE PRIREDBE
VIŠEGRADSKA KAPIJA
TURISTIČKI SOKACI
(apart kuće, pansioni, sobe)BAŠĆE I CVIJETNJACI
VASIN HAN (rural)
SPORTSKI OBJEKTI
KANJON MILJACKE
KOZJA ĆUPRIJA
LAPIŠNICA
DARIVA – JEZERO
(MOŠČANICA, SASTAVCI)HOTEL SA SPORTSKO –
REKREACIONIM CENTROMBABIN ZUB
ENDEMSKE VRSTE BILJA
JEKAVAC
BENTBAŠA (kupališni bazeni)
BABIĆA BAŠĆA
TOPLIK
SKLONIŠTE
SPORTSKI RIBOLOV
FIJAKERI
REKREATIVNA STAZA
BISTRIK
ŽIČARA ZA TREBEVIĆ
KONAK (rezidencijalni objekt)
ALIFAKOVAC
STARA BANJA
ŽELJEZNIČKA STANICA BISTRIK
SEDMERO BRAĆE
SARAJEVSKA PIVARA
PLANINARSKA STAZA
JARČEDOLE – TREBEVIĆ (bob staza)KUĆNA RADINOST
TURISTIČKE SOBE
KASARNA
AT MEJDAN
TREBEVIĆ / VIDIKOVAC
ŽIČARA ZA GRAD
PLANINARSKI DOMOVI
PLANINARSKE STAZE
BRDSKI BICIKLIZAM
ZIMSKI SPORTOVI
REKREACIJA
GASTRO CILJANA PONUDA
ŠUMSKI PLODOVI
IZLETI I ODMOR
Selektivni oblici turističke ponude
Kako općina Stari grad ima visoko kvalitetne resursne pretpostavke da razvije raznovrsne oblike turističke ponude to se pruža mogućnost formiranja bogate lepeze selektivnih oblika razvoja turizma.
Koristeći se i višegodišnjim vrijednim saznanjima, aktivnostima, inicijativama, idejama i uspješnim realizacijama mnogobrojnih turističkih programa i plasmanom konkretnih turističkih proizvoda, Turistička zajednica općine, u saradnji sa Kantonalnom turističkom zajednicom, turističkim agencijama, te zainteresovanim organima, organizacijama i institucijama, može i treba unaprijediti postojeće i razviti nove selektivne oblike turističke ponude.
Da bi u tome uspjeli, neophodna je marketinška valorizacija pojedinih oblika selektivne turističke ponude, iskazane i kroz izradu itinerera, kao što su:
TURISTIČKIM STAZAMA BAŠČARŠIJE
PUTEVIMA MULTIETNIČKE DUHOVNE KULTURE GRADA SARAJEVA
PLANINARSKIM PUTEVIMA KROZ RURALNE PROSTORE
(OD SEDAM ŠUMA DO SKAKAVCA)GASTRONOMSKA ŠETNJA BAŠČARŠIJOM
PRIČE O 7 ĆUPRIJA – MOSTOVA
EKO – STAZAMA DO VRELA MOŠČANICE
.....
Osim toga, može se formirati zanimljiva ponuda kroz vikend i nedjeljne programe, kao što je:
SARAJEVO – VRELO MOŠČANICE
SARAJEVO – DONJE BIOSKO
SARAJEVO – BARICE
SKAKAVAC – SARAJEVO – TREBEVIĆ
SARAJEVO (Stari grad) – BJELAŠNICA – IGMAN
SARAJEVO (Stari grad) – ILIDŽA (Vrelo Bosne)
.....
Ruralni turizam
Od posebne važnosti za razvitak ruralnog prostora je donošenje programa razvoja ruralnog turizma na području općine. Dakle, s ciljem potpunije obnove valorizacije i zaštite turističkih potencijala te stvaranja integralnog turističkog proizvoda potrebno je pokrenuti realizaciju programa revitalizacije ruralnog prostora, upravo, programom razvoja turističke ruralne destinacije.
Terminološki razlikujemo ruralni (seoski) turizam od turizma na seljačkim gospodarstvima (seljački turizam). Naime, ruralni (seoski) turizam obuhvata različite oblike turizma u ruralnom prostoru kao što su: seljački, rezidencijalni, zavičajni, sportsko – rekreacioni, avaturistički, zdravstveni, edukacijski, tranzitni, kamping, kulturni, vjerski, lovni, ribolovni, gastronomski, eko – turizam, prirodi bliski turizam, mješovite i ostale vrste turizma.
Ovakvim programom ostvarili bi se slijedeći ciljevi:
a) s aspekta sela
revitalizacija ruralnog prostora
osposobljavanje seoskog stanovništva za samostalni razvoj
cjelovito rješavanje problema ruralnog prostora i sela
aktivno uključivanje žena i mladih ljudi u ruralni razvoj
zaštita, razvoj i očuvanje karakteristika ruralnih područja i sela, njihovih vrijednosti i identiteta
razvoj poljoprivrede
iniciranje i podrška razvoju primarne seljačke proizvodnje (biološki zdrave hrane) i prerade poljoprivrednih proizvoda
b) s aspekta turizma
proširenje postojeće turističke ponude
ublažavanje sezonskog karaktera turističkog poslovanja
korištenje svih postojećih resursa
stvaranje integralnog turističkog proizvoda
odmor i rekreacija u tijesnoj vezi sa čistom okolinom
Interes za ponudu ruralnog turizma u svijetu u znatnom je porastu. Sve je više imućnijih i zahtijevnijih gostiju koji se ne zadovoljavaju “klasičnom turističkom ponudom”, već traže aktivan odmor kao motiv boravka u čistoj i zdravoj prirodi. U tom smislu mogu se organizovati vrlo raznovrsne i sadržajne aktivnosti, koje takvi gosti traže, kao što su: foto – lov, promatranje ptica, biološke i ekološke radionice, posjete brojnim prirodnim i kulturnim znamenitostima, gastronomski turizam, organizacija takmičenja gostiju i sl.
Avanturistički turizam
Iz programa «budućnosti» nazire se svo bogatstvo ideja i razmišljanja koja se u cjelosti podudaraju sa filozofijom razvoja avanturističkog turizma na ovom području:
edukacija: planinarske, alpinističke, speleološke, skijaške i ... škole;
propaganda: snimanje propagandnih filmova o avanturističkim mogućnostima ovog područja;
istraživanje: trasirati turističko – planinske puteve niz rijeku Rakitnicu i druge turističko – planinarske staze;
izdavačka djelatnost: izdavanje 35 planinarskih vodiča u kojima će biti opisane avanturističke ture oko Sarajeva;
ekspedicije: uspon na najviši vrh Evrope Mount Blanc, 4807 m – prva kadrovska ekspedicija za mlade alpiniste;
Posebno se ističe mogućnosti ekonomskog valoriziranja turističke ponude zmajarenja, paraglidinga, brdskog biciklizma, speleoloških istraživanja, te alpinističke stijene Babin zub. Pored Udruženja «Yeti» na području Općine aktivno radi Sky – paraglider klub «Sarajevo», koji je registrovan pri Aero – savezu i ima oko 40 članova.
Gastro-turizam
U sklopu opće turističke ponude gastro ponudu trebaju sačinjavati slijedeći elementi:
narodno, tradicionalno i lokalno atraktivno kulinarstvo, zanimljiva izvorna jela, rakije ili druga domaća pića ili napitci
originalni elementi tradicionalnog ugostiteljstva u modernim objektima, sa prepoznatljivim detaljima u eksterijeru i interijeru, inventaru, serviranju jela i pića, atraktivnim suvenir – jelovnicima, elementima folklora (uniforme osoblja, muzika, rukotvorine i sl.)
originalni objekti specifične arhitekture kao što su bosanske kuće, aščinice, kafane, vodenice – mlinovi, konobe i sl.
atraktivan način dočeka gostiju sa tradicionalnim elementima gostoprimstva i ispraćajima
Gastronomija je dio kulture i kulturnog nasljeđa naroda nekog kraja. Jedan od motiva koji podstiče turistu da posjeti određeni kraj svakako je upoznavanje sa kulturom naroda, mjesta u kome gostuje, a on svoje prve utiske stiče u ugostiteljskom objektu, znači kroz gastronomiju. Poznata je izreka: “KULTURA JEDNOG NARODA NAJLAKŠE SE OGLEDA KROZ PROZOR UGOSTITELJSKOG OBJEKTA.”






