Historija Općine

Prema narodnoj tradiciji Sarajevo su kroz stoljeća zvali Zlatni do.

O njemu su pjevali znani i neznani, i na jeziku bosanskom i na nerazumljivim jezicima, tuđim. Kroz Sarajevo su prolazili putevi i putnici, sa Istoka ka Zapadu, sa Zapada ka Istoku, prolazile su vojske, prolazile carevine. Prolazila stoljeća. Sve bivalo i prolazilo, a šeher Sarjevo je postajalo sve veće i veće...

Osnivač Sarajeva je sandžak beg bosanski Isa-beg Ishaković.

Historičari smatraju da je Sarajevo svoje ime dobilo po dvorcu (saraju) kojeg je upravo Isa-beg Ishaković podigao između 1448. i 1455. godine na području današnjeg Starog Grada (lokalitet Careve džamije).

U prvo vrijeme Osmanlije su Sarajevo nazivali Sarayovasi (polje oko dvora).

Ime Sarajevo se prvi put u današnjem obliku, na bosanskom jeziku, spominje 1507. godine u jednom pismu bosanskog sandžakbega Firduz-bega.

Osmanlije su, sredinom 15. stoljeća, Sarajevo osnovale kao potpuno novo naselje – kasabu. Prema nekim historijskim podacima, Sarajevo je u periodu između 1461. i 1477. godine bilo kasaba sa oko 7000 stanovnika.

Zahvaljujući svom brzom razvoju, kasaba je prerasla u šeher (veliki grad). 1917. godine Sarajevo je bilo glavni grad Bosne i Hercegovine sa oko 60.000 stanovnika.

16. stoljeće ostaće zabilježeno u historiji Sarajeva kao najznačajniji period njegovog razvitka u osmanskom periodu. To je njegovo zlatno doba. To potvrđuju i brojni dokumenti iz 16. stoljeća gdje Sarajevo nazivaju „cvijetom među gradovima“.

Osnivač Sarajeva, Isa-beg Ishaković, za trideset godina svoje vladavine, podigao je brojne lijepe građevine, mahom u javne i dobrotvorne svrhe.

Isa-beg je podigao prvu džamiju, sagradio je i prvo javno kupatilo, most, han Kolobaru, svoj bezistan. Na Bentbaši je napravio musafirhanu, prenoćište za siromašne putnike i namjernike.
Jedna od ličnosti koja je također dala svoj pečat razvitku Sarajeva je Gazi Husrev-beg. Mnogi ga historičari smatraju najvećim dobrotvorom Sarajeva.

Gazi Husrev-beg je udario temelje biblioteke u Sarajevu. Njegova biblioteka je najstarija na Balkanu, a bogatstvo knjižnog fonda čine brojne knjige i rukopisi na arapskom, turskom i persisjkom jeziku.

Krajem 17. stoljeća, princ Eugen Savojski je zapalio Sarajevo.
Vladavina Austru-Ugarske monarhije obilježila je period od 19. do početka 20. stoljeća.
Sarajevo je 1914. godine postalo centar svjetskih zbivanja. Te godine je u Sarajevu ubijen austro-ugarski prestolonasljednik Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija. To je označilo početak Prvog svjetskog rata.